Ovo bi bilo super zanimljivo videti u Srbiji.
Слободна среда компанији донела троструко већи профитд када је пре годину дана скратила радну седмицу на четири дана, једна аустралијска маркетиншка агенција утростручила је профит, а њени запослени постали су задовољнији и оданији послу.
Власница агенције дуго је убеђивала запослене да нерадна среда неће лоше утицати на пословање, а на флексибилност су је натерале животне околности: као мајка двоје деце, желела је више времена за породицу.
„Ако се овакав концепт показао успешан у једној индустрији као што је маркетинг, не видим разлог зашто се не би могао применити и у другим областима”, оцењује она за Би-Би-Си, додајући да се после годину дана новог режима рада број дана боловања смањио, а задовољство запослених порасло.
Уместо да за слободан дан одабере почетак или крај традиционалне радне седмице, ова Аустралијанка изабрала је среду, желећи тако да повишени радни елан, који се код запослених јавља понедељком – после викенд паузе, пренесе и на четвртак.
Према истраживањима стручњака, среда је најнепродуктивнији дан у недељи. Радници су већ уморни од понедељка и уторка, а у среду већ почињу да размишљају шта ће радити за викенд. Слободан дан у средини седмице омогућава им паузу после које се на посао враћају одморни, чиме се њихова продуктивност повећава.
Идеја да скраћење радног времена повећава продуктивност није нова.
Хенри Форд, оснивач аутомобилске компаније Форд Мотор, још 1926. године заговарао је петодневну радну недељу, док је познати економиста Џон Мајнард Кејнз 30-тих година прошлог века прогнозирао да ће се под налетом технологије радна седмица на крају скратити на 15 сати.
Последњих година бројне компаније скраћују број радних сати или број радних дана у недељи, а таква пракса најзаступљенија је у Великој Британији, Швајцарској и скандинавским земљама.