Author Topic: Bitcoin  (Read 65986 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline mr.green

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 6417
  • Scott Sterling: The Man, The Myth, The Legend!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #70 on: December 25, 2017, 09:35:09 pm »
Naredna dva posta su tekstovi preuzeti sa sajta B92 i datiraju jos od 2014. godine, ali je gradivo dosta dobro za pocetno razumevanje tematike o Bitcoinu.

Sampion IIIb lige za 2016. godinu

Offline mr.green

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 6417
  • Scott Sterling: The Man, The Myth, The Legend!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #71 on: December 25, 2017, 09:38:41 pm »
Šta je bitkoin? (I)

Priča o kripto-valutama nastavak je sage o ekonomiji i razmeni dobara u ljudskom društvu. Razvoj interneta omugućio je novo poglavlje u ovoj epskoj priči. Mogućnost decentralizovane valute koju pokreću pojedinci.

Broj uređaja “okačenih” na globalnu mrežu eksponencijalno raste. Osećaj da smo povezaniji više nego ikada takođe raste. Ipak, nismo svi povezani na isti način. Naša pristupna tehnologija se razlikuje, a brzina naše mreže još više. Za ogromnu internet-populaciju u Africi npr. mobilni telefon jedini je način komunikacije s komšijama i celim svetom. Uz ovo treba dodati da trenutno na planeti postoji mnogo više ljudi s pristupom internetu nego onih koji u svojoj blizini imaju bilo kakvo fer sredstvo plaćanja ili slanja novca. Do skora je tako bilo i u našoj zemlji.

Priču o bitkoinu kao jedinstvenoj vrsti digitalne valute treba početi pominjanjem nekolicine imena, a jedno od njih se direktno povezuje s nastankom prve ideje o bitkoinu.

Počećemo od Satoši Nakamotoa. Ovaj, kako se tada predstavio, 37-godišnji Japanac prvi je razvio ideju o bitkoinu opisujući ga kao peer-to-peer (pir- tu- pir) elektronski novčani sistem i decentralizovano sredstvo plaćanja. Tu svoju ideju prosledio je inicijalno putem mejling liste na sajtu metzdowd.com, 2008. godine. Nešto kasnije, 3. januara 2009. prva verzija softvera bitkoina “open source" puštena je u rad. Mediji su i posle višegodišnjeg istraživanja ostali uskraćeni za odgovor na pitanje ko je anonimni Satoši Nakamoto. Naime, tokom proteklih godina mnogi entiteti predstavljali su se kao Satoši, pa je najverovatnije reč o grupi ljudi. Bitkoin verovatno nije ideja jedne osobe, već većeg “internet kolektiva”.

Međutim, da bismo zaista razlučili koja ideja stoji iza predloga o bitkoinu, moramo se vratiti još malo unazad, u 1998. godinu, kada je drugi čovek po imenu Wei Dai objavio svoj rad ‘predlog za formiranje b-novca’ koji je distribuiran prvi put na ‘Cypherpunks’ mejling listi; otvorenom forumu koji okuplja zaljubljenike u kriptografiju, eksperte iz ove oblasti, matematičare, statističare, programere.

Ovo je važno zbog toga što osnovna ideja o decentralizovanim valutama leži u kripto-anarhističkom pokretu odnosno ideji Kripto-panka (CypherPunk). Ne mešati sa CyberPunk – Sajber-pank.

Osnovne ideje CypherPanka, kojim je Wei bio inspirisan, propagirali su Tim Mej (Tim May - Intelov glavni inženjer i pronalazač do 2003.) Erik Hjuz ( Eric Hughes -profesor matematike na univerzitetu Berkli) i Džona Gilmora (John Gilmore - osnivač EFF-a, Electronic Frontier Fodacije). “Želim garanciju da je naša komunikacija privatna, garanciju zasnovanu ne u zakonima, već u matematici I fizici”, pisao je Hjuz.

Osnovni postulati kripto-pank manifesta (nastalog 1993. godine) mogu se sagledati u par rečenica:

Privatnost je neophodna za razvoj otvorenog društva u elektronskom dobu.
Ne možemo očekivati od vlade, korporacija ili drugih ogranizacija da garantuju našu privatnost.
Mi sami moramo odbraniti našu privatnost ukoliko želimo da je imamo.


“Kriptopankeri pišu kod. Znamo da neko treba da napiše programe kojima ćemo se zaštititi… i mi ćemo to uraditi.”

Neki od osnivača kripto-pank pokreta su prilično vremešni ljudi, direktori kompanija naprednih tehnologija, univerzitetski profesori, ili istrazivači u oblasti matematike i kriptografije. Sintagma “pank” u imenu pokreta jasno sugeriše da je ovo svojevrsna ‘matematika sa stavom’. ‘Nama nije važno ako se ljudi ne slažu sa programima koje pišemo. Mi znamo da program (software) ne može da bude uništen i znamo da široko rasprostranjeni sistemi ne mogu biti ugašeni.’ pisali su u svom manifestu.

Oduševljen idejom Tima Meja o kriptoanarhiji, Wei u svom radu opisuje osnove kripto-valuta. Protokol u kojem osnovni delovi koij prave zajednicu, mogu da anonimno komuniciraju gotovo u istom trenutku a da ih pritom ne nadgleda ili ne kontroliše neka ‘treća strana’ u procesu, najčešće država ili centralna ekonomska institucija.

“Kreiranje novca; Svako može kreirati novac ukoliko javno emituje rešenje za predhodno nerešeni matematičko-kompjuterski problem. “ (Dai Wei ‘proposal for b-money)

I najznačajnije, predstavljen je ‘dokaz o kompjuterskom radu’ (proof -of -work) kao legitimno srestvo za ‘stvaranje’ novca.

Šta je to dokaz-o-radu?
Proof of work system. Izmišljen je u svrhu kontrole da li je informacija došla od korisnika ili od spamera –(botnet-a). Glavna karakteristika sistema je da on traži od onoga koji je poslao zahtev, da uzvrati radom ili akcijom. Najšešće je to procesorski rad. U prvim aplikacijama ovog sistema Majkrosoft ga je ugrađivao u uzglavlje elektronske pošte. To je u suštini jednačina koji se relativno brzo izračunava koristeći sirovu snagu procesora. Za to je međutim, potreban određeni procesorski rad. Jako kratak (trajanja par milisekundi) ali ipak ukoliko se koristi za slanje ogromnog broja e-mailova, po nekoliko miliona kao što to spambotnet-i rade, to procesorsko vreme se umnožava do granica ispod isplatljivosti.

Takođe, u Wei-evom predlogu, novac se šalje tako što se javno objavi anonimna transakcija svim učesnicima u monetarnom sistemu.

Ovo su i osnovni posltulati Bitkoina, koji je kasnije otklonio sve moguće prepreke (kao i mogućnosti hakerskih napada) i usavršio ovu ideju anonimnog novčanog sistema kojeg kontrolišu svi učesnici u sistemu a ne centralna institucija (bila to kovnica novca, centralna banka ili neka druga državna institucija.)

Da bi razumeli kako je ovo moguće, moramo pokušati da objasnimo smisao trgovine i novca kakvog ga danas poznajemo.

Tokom istorije, svašta se nazivalo novcem. U ranom 17 veku britanska kraljevska kovnica nalazila se pred velikim problemima. Nove kolonijalne teritorije preko Atlantika nisu dobijale dovoljne količine novčića. Jednostavno, “Royal Mint” nije imao dovoljno materijala ni vremena za njihovu proizvodnju. Međutim na teritoriji Severne Amerike novac i trgovina za ‘predmete koji se sakupljaju’ bila je u razvoju već vekovima. Tako su mnoga plemena američkih starosedelaca usavršila izradu i upotrebu školjki kao sredstva plaćanja, tzv “Wampum”. Vampum su obilato koristili i američki naseljenici u razmeni sa autohtonim plemenima. Posle određenog vremena, britanske vlasti su morale da popuste tako da je između 1637 i 1661 godine Wampum je postao zvanična valuta u Nju Inglandu (New England). Kolonisti su dobili likvidno sredstvo plaćanja i trgovina u novim kolonijama je procvetala. Tek kada je “Kruna” iskovala dovoljno novčića sa ‘realnom dodatnom vrednošću’ i poslala ih u Ameriku, školjke su zabranjene kao sredstvo plaćanja.

Ako školjke mogu da budu novac, krzno može da bude novac, lale, zlato takođe, ako novac nisu samo banknote izdate od strane centralne vlasti; šta u stvari jeste novac?

‘Merenje vrednosti’ široko je polje na kojem odgovore daju zajedno antropolozi, istoričari, ekonomisti. Pojednostavljeno, za ljude je ovo veoma važan koncept koji primenjujemo svaki put kada nešto menjamo, uzvraćamo uslugu; primenjujemo ga u trampi, kreiranju cena, važan je za kredit, zaposlenje ili u kupovini, naplati poreza ili nagrada. U svim tim situacijama merimo koliko je nešto vredno.

Trampa je jednostavni način prenošenja dobara i ne zahteva posrednika, kao takva ustanovila se kao prvi osnovni oblik trgovine među ljudima. Npr. Milan prozvodi kruške, a Bojan gaji grožđe, ako se Milanu jede grožđe, a Bojanu kruške, oni će doći do dogovora i obaviti trampu. Problem nastaje kada oni sade kulture u različitim godišnjim dobima, ili na različitim mestim. Kada jedan uzme grozđe na jesen, on će morati drugom da obeća da če uzvratiti recipročnom merom, kada dođe vreme za trešnje na proleće, npr. U tom slučaju u obzir se mora uzeti i iskrenost učesnika u trampi. Još gore što se u ‘jednačinu’ ubacuju i neželjeni događjaji, suše, poplave, loša godina za grožđe… Postavlja se pitanje da li je ovaj recipročni altruizam zaista recipročan i u kojoj meri.

Još jedan problem u trampi je što vam je za jedan proizod potrebno mnogo “cena”. Na primer: kilogram jabuka za pet jaja, kilogram jabuka za pola kg. grožđa, kilogam jabuka za jedan batak….To je izodljivo kada nudite mali broj proizvoda ali kada razmenu uvaćate na 500 prizvoda, tu se potencijal trampe jako sužava (čak zaustavlja).

Sa novcem to nije slučaj. Za 500 prizvoda imate 500 cena. Novac u ovom slučaju služi kao sredstvo kojim ćemo odrediti koliko ‘obećanja o odložonom reciprocitetu’ vredi vaš proizvod. Vi to obećanje (u obliku novca) možete odneti drugome i od njega uzeti šta vam je potrebno. U ovom slučaju novac je medijum za razmenu ili uslužni novac. Ljudi su ova sredstvo plaćanja odnosno sistem ‘recipročnog uzvraćanja uslugom’ koristili prilično dugo.

Da bi eliminisali špekulacije i proizvoljna merenja vrednosti datog obećanja, države (zajednice) su uvele centralnu ekonomsku vlast. Ona bi određjivala koliko to dato obećanje vredi u nekom drugom zajednički važnom elementu. U tom istorijskom period, svi su se složili da su zlato i srebro stvari koje nešto vrede i koje je moguće u svakom trenutku zameniti. Ne postoji primer plastične upotrebe zlata ili srebra za nečiju dobrobit ili bolji život. Zlato samo “izgleda lepo”. Od njega se ne mogu praviti sekire ni mačevi. Ono na nas utiče samo kroz vrednost koju smo mi dodali ‘transferom’ kroz istoriju (transfer je pojam koji se najbolje objašnjava u antropološkim studijama). Na istorijsku scenu je stupio novac ustanovljen u vrednosti zlata ili srebra. Ta vrsta određivanja vrednosti obećanja, u odnosu na nešto drugo (konkretno zlatu) naziva se “Zlatni Standard”. Slika tog sistema nam je u glavama i danas kada razmišljamo o novcu. Volimo da verujemo da svaka novčanica od papira (dato obećanje o recipročnosti usluge) u stvari ima svoju potporu u nekoj količini zlata ili srebra koje se čuva kod centralnog ekonomskog autoriteta jedne drzave. Međutim u realnosti to nije tako (Januara 1971, predsednik Nixon ukinuo je zlatni standard za Američki dolar npr). Sav novac koji mi danas koristimo naziva se drugačije Fiat novac (od latinskog FIAT – “neka tako bude”) ili “dekretni” /“flucijalni” novac .

Šta je to u stvari?

Tokom istorije novca kakvog smo objasnili ranije, Vlade ili centralne ekonomske vlasti nalazile su se često u poziciji da njihova ‘obećanja o uzvraćanju usluge’ kao i trgovina nastala na tim obećanjima prevazilazi količine zlata i srebra u njihovim trezorima. Kada se desi tako nešto , Vlada ili CFI izdaje obećanje koje se ne može naplatiti momentalno već u određenom nepreciziranom mestu u budućnosti. Nema potporu u zlatu već je zalog da je ’obećanje’ validno. Možemo lako da zaključimo da je ova vrsta, još dalje ‘odloženog reciprociteta’ prilično podložna mahinacijama i svojevoljnosti ljudi u centrima finansijskih institucija. Upravo zbog toga novac je podložan inflaciji. Kada ljudi prestanu da veruju institucijama i vladi da će ikada ispuniti sva ta obećanja, vrednost novca se smanjuje.

Zašto nam je onda uopšte potrebna uloga posrednika u današnjoj ekonomiji i koja je to uloga? U suštini centralne finansijske institucije danas imaju ulogu ‘čuvanja podataka o transakcijama’, svojevrsni registar bilansa. Oni nam garantuju da je transakcija koje X lice obavlja prema Y licu moguća i zabeležena. Na ovaj način kontroliše se da li je osoba koja šalje novac možda nekome već obećala taj novac ili ga već poslala drugom, (kao što smo videli fizički novac ne postoji u dovoljnom obimu pa je ova knjiga bilansa važna za upisivanje transakcija) Naravno sve finansijske institucije naplaćuju ovakvu vrstu čuvanja informacija o transakcijama. Ista stvar se dešava i sa svim sistemima elektronskog plaćanja danas.

Sa druge strane, cena koja je nametnuta od finansijskih organizacija za proveravanje svake transakcije, često ne dozvoljava ili čini nepraktičnim i skupim, slanje male količine novca, tzv. mikrotransakcije (‘microtransaction’) npr. 0,2€. Isto tako, nepovratne transakcije ne postoje, zato što finansijske institucije moraju da ostave mesta za proces pravne medijacije u određenim slučajevima. Zašto je ovo bitno za Bitkoin?

Satoši je u svom tekstu o Bitkoinu primetio da nam je potreban elektronski sistem plaćanja baziran na kriptografskom dokazu, umesto na obećanju. Sistem koji bi omogućio dvema voljnim stranama da direktno trguju bez potrebe za posrednikom koji bi odobrio transakciju.

Kako kontrolisati bez finansijske institucije, da li su informacije o transakcijama tačne i da li su u pravilnom hronološkom redu?

Da bi krtiptografski sistem u svakom trenutku znao da li je neka transkacija validna, najednostavnije rešenje je da u svakom trenutku bude svestan svake transakcije, koja se ikada odigrala.

Bitkoin koristi decentralizovani sistem gde je zamena za centralni autoritet u stvari koncezus svih učesnika u mreži (nodova) koji prate centralni protokol, odnosno glavnu knjigu balansa. Oni odlučuju koja transakcija je došla prva na naplatu. Da bi svi, u svakom trenutku znali redosled transakcija, one se upisuju i javno emituju u mrežu kroz opensource softwere nazvan “Blockchain”.

Block chain

Blokčejn ili lanac blokova kako ga možemo nazvati, glavna je inovacija Bitkoin-a. Naime sve počinje od servera sa vremenskom verifikacijom tzv “TimeStamp” servera. Ovaj server omogućava postavljanja digitalne informacije o vremenu, u bilo koji document ili kopjuterski podatak. Najpoznatiji je Majkrosoftov “TimeStamp” server koji služi kao zaštita od hakerskih napada. Niko pa ni tvorac dokumenta, ne može izmeniti informaciju o trenutku nastajanja tog dokumenta na mreži. Ovi vremenski pečati osiguravaju da podaci o hronologiji transakcija budu trajno zapisani u Bitkoin mrežu kroz fajlove koje nazivamo blokovima. Jedan blok je potvrda o jednoj ili svim najnovijim Bitkoin transakcijama koje nisu zabeležene u predhodnim blokovima. Novi blokovi dodaju se na poslednji blok formirajući tako lanac.

Svaki blok ‘pamti’ i referiše na transakcije koje su postojale neposredno pre njegovog nastajanja, tako da se one slažu po hronologiji nastanka. Svaki novi blok potvrđuje nastavak ovog niza. Jednom stvoren blok se ne može obrisati i on zauvek postoji u lancu.

Blok sadrži i informaciju, odnosno rešenje matematičke jednačine. Za stvoreni blok, odnosno pronađeno rešenje, nalazač je nagrađen određenom količinom novčića.

Svi blokovi u lancu imaju samo jednu putanju prema izvornom ili “genesis” bloku. Prva trasakcija u tom bloku bila je plaćanja nagrade od 50 BC njenom kreatoru Satošiju.

Kako se ova kripto valuta rudari?

Rudarenje (pravljenje blokova) je proces dodavanja informacija o transakcijama u Bitkoinov javni registar transakcija. (koji se videli smo, naziva BlokChain).

Primarni zadatak rudarenja je da dozvoli mreži korisnika da dođu do rešenja “matematičke jednačine” koncenzusom ali isto tako (i mnogo važnije) to je mehanizam zaštite samog sistema. Svi “rudari” zajedno proveravaju i unose nove informacije u ovaj registar i zajedno odbacuju sve pokušaje lažnih transakcija prostom većinom i prateći vremenski raspored transakcija.

Ovaj proces naziva se rudarenje zato što podseća na proces izvlačenje plemenitih metala iz zemlje (kao što su zlato i srebro) Isto tako on kontrolisano dodaje određenu količinu valute u sistem, u istoj srazmeri u kojoj se iz zemlje izvlače plemeniti metali.

Postepeni konstantni rast broja Bit-novčića analogan je povećanju troškova u kopanju zlata prilikom njegovog dodavanja u cirkulaciju na tržistu. U slučaju BitCoin-a procesorsko vreme i električna energija je ono sto se troši. Dokaz o procesorkom radu (kakvog smo ranije opisali) takođe rešava probleme u donošenju odluka koncenzusom, zato što se ne odnosi na jednu IP adresu (ne-fer učesnik u mreži može lako alocirati ogroman broj IP adresa i preuzeti sistem) već na jedan procesor. Nodovi glasaju njihovim procesorima prihvatajući ispravan lanac blokova koji je u pravilnom hronološkom redu, odbacujući nepravilne blokove, tj odbijajući da radi na njima. Na taj način oni su ujedno i nosioci sigurnosti celog sistema.

Ovaj sistem je siguran i pouzdan dok je god procesorska snaga ‘fer’ igrača u sistemu veća od onih koji ne igraju po pravilima (pokušavaju da prave lažne blokove sa lažnim informacijama). Trenutni broj nodova na mreži jako je veliki. Oni na svojim mašinama čuvaju i pokreću orginalni BITCOIN CORE klient, odnosno originalni lanac blokova. Njihov međusobni kontakt i koordinacija nije potrebna dok god usvajaju osnovni protokol i referišu na trenutnu vrednost.

S obzirom da je za generisanje jednog bloka potrebno jako dugo vremena te je stoga individualno rudarenje zahtevan i dugotrajan proces, često se na Internetu danas mogu naći agregatori procesorske snage odnosno mesta na kojima možete udružiti svoj procesor sa ostalim koji trenutno rudare. Ovi servisi se nazivaju ‘rudaski baseni’ ili “Mining pools”.

“Široko rasprostranjeni sistemi ne mogu biti ugušeni.” CypherManifesto.

Sampion IIIb lige za 2016. godinu

Offline mr.green

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 6417
  • Scott Sterling: The Man, The Myth, The Legend!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #72 on: December 25, 2017, 09:41:26 pm »
Šta je bitkoin? (II)

Šta je “HASH” algoritam i kako radi?

Da bi smo utvrdili šta je to “matematički zadatak” koji kompjuter rešava prilikom rudarenja za bitkoinima, moramo se osvrnuti na još jedan pronalazak u oblasti kriptografije: HASH algoritam. Haš algoritam (matematička jednačina) pretvara (sabija) ogromnu količinu podataka u jedan HASH koji ima utvrđenu dužinu. Jedan haš ce uvek imati isti rezultat od istih ulaznih podatak. Ali, ukoliko se promeni makar i jedan bajt u informaciji, ceo haš se menja. On sadrži tekstualnu poruku koja se pretvara u haš i obrnuto. HASH algoritam koji koristi Bitkoin naziva se HASH-256 i deo je kriptografskog standarda koji danas koriste sve onliajn kompanije. HASH je izmišljen, patentiran i standardizovan 2001. godine od strane danas ozloglašene NSA (National Security Agency) i njihovih kripto stručnjaka. Kao i svaki kompjuterski podatak, haš je ogroman broj koji se obicno pise kao hexidecimala.

HASH-256 (prosto rečeno) sadrži mogućih 280 rešenja koja moraju da se probaju direktnom procesorskom snagom.

Šta je ‘Težina zadatka’?

Taj zadatak možemo predstaviti ovako: SHA 256 haš u bloku, mora biti niži ili jednak zadatoj meti da bi jedan blok bio prihvaćen u lanac, odnosno da bi zadatak bio rešen.

Haš jednog bloka mora početi sa određenim brojem nula. Verovatnoća da ćete izračunati broj koji počinje sa tolikim brojem nula, jako je mala, zbog toga morate probati puno rešenja, svaki taj pokušaj u potpunosti menja haš. S obzirom da je praktično nemoguće predvideti koja kombinacija bitova će biti rešenje, mnoge vrednosti se proveravaju, a hash se preračunava za svaku vrednost dok se ne dođe do pravog broja nula. Kako jednačina koja se rešava po svim iteracijama zahteva vreme i resurse, u lanac (BlockChain) se ubacuju samo blokovi koji su validirani proof-of-work procesom kakvog smo opisali ranije.

To znači da samo neko ko je došao do rešenja uz pomoć hronološkog probanja i iteracija ovog velikog broja (a ti podaci su distribuirani na mreži ) može dobiti validni dokaz-o-radu (proof-of-work) za taj blok kakvog smo opisali ranije. Pošto rešenja ima više od jedog, rešenje koje se prvo objavi na mreži smatra se za tačno i jedan blok je kreiran. Sva rešenja koja stignu posle njega, odbacuju se i ne vezuju se za glavni lanac blokova. S’obzirom da je poželjna brzina pronalaženja 10 minuta za jedan blok (što bi otprilike odgovaralo pravom rudarenju) 2016 blokova se stvori za 2 nedelje. Ukoliko je u predhodnom nivou težine za 2016 blokova trebalo više od 2 nedelje da se kreiraju, težina zadatka se smanjuje. Ukoliko je proteklih 2016 blokova nastalo za kraće vreme od 2 nedelje težina se povećava.

Svako ko obrađuje informaciju (računa jednačinu) ima istu šansu za otkrivanje novog bloka. Glavno je pitanje koliko pokušaja u sekundi vaš uređaj (najčešće procesor grafičke karte) može da ostvari. Ovo treba shvatiti više kao igru na sreću, nego proces u kojem neko može da mnogo pre vas nađe rešenje za haš jel ima brži procesor. S obzirom da sve više ljudi rudari i uključuje se u sistem s time se naravno povećava ‘težina’ zadatka.

Novčanik

Bitkoin novčanik je kompjuterski fajl koji sadrži par privatnih kriptografskih ključeva. To je fajl zaštićen enkripcijom koji poseduje ključeve za sve vaše adrese. On u sebi sadrži i vaš Bitkoin račun. Račun u slučaju Bitkoina treba shvatiti malo drugačije nego u analognom svetu (račun u banci na primer). U slučaju Bitkoina, vi ste banka. Balans koji vidite u novčaniku je balans sa svih računa koje posedujete, a možete da otvorite koliko god računa hoćete, tako što će te otvoriti novu adresu za svaki račun.

Tako možete pratiti odakle vam dolaze sredstva i odakle i sa kojeg računa vi plaćate. Jako je važno da se novčanik redovno ažurira sa mreže upravo da bi se izbegli razni oblici hakerskih ali i fizičkih napada. Novčanik je klijent koji se aktivira dvoklikom miša, svako mu može pristupiti ako sedne ispred vašeg računara i u tome je jedina ‘mana’ ovog sistema. Da bi ste sačuvali duh kripto-pank pokreta sam pristup novčaniku možete zaštiti enkripcijom.

Adresa: Adresa je vaša lična šifra koja se sastoji od 27-34 karaktera koji uvek počinju brojem 1 ili 3. To je HASH koji koristi javni ECDSA par-ključeva (keypair) od kojih je jedan javni a drugi vaš privatan (Public/Private). Koristeći ovaj sistem možete sebi dodeliti privatni ključ, a s druge strane verifikacija je javna i otvorena pa je s’tim i adresa validna za sve na mreži. Veliko slovo “O”, veliko slovo “I”, malo slovo “i” i broj 0 se ne koriste u ovim adresama, da bi se izbegla vizuelna sličnost ili moguća pogreška u pisanju. Šansa da je adresa koja je pogrešno ukucana bude prihvaćena u sistem (da je u stvari važeća) je 1 u 4.3 milijarde slučajeva.

Ovime je nivo privatnost o kojemu je kripto pank manifest pisao još davno, predstavljen Internet zajednici u svom punom sjaju. Trenutno, najveći mogući, na današnjem nivou razvoja matematike.

Menjačnice i ostalli servisi

Kada je udeo Bitkoina na Internetu porastao značajno, sve više je Internet servisa dozvoljavalo plaćanje Bitkoinom, sve više je ljudi svoje usluge nudilo u zamenu za BC i zakonima tržista proizašli su posrednici u transakcijama i menjačnice koje su omogućile da vaš BC prebacite u neku od fiat valuta. Dolar, funtu itd. Ove menjačnice su se možemo reći, ‘kladile’ svojim novcem da će vrednost BC rasti, pritom naplaćujući procenat za svaku transakciju. Na taj način su počeli i prvi ‘špekulantni poslovi’ sa Bitkoinom. To je pomoglo da i vrednost Bitkoina ode vrtoglavo gore.

Japanski sajt Mt. Gox , nastao kao sajt na kojem se se razmenjivale i kupovale sličice japanskih mangi, jugio i drugih karti za igranje, brzo je preorjentisao svoje delovanje i postao najveća menjačnica Bitkoina u “analogni” novac. Vi bi ste čuvali novac kod njih i oni su raspolagali vašim računom. Sajt je posle misterioznog napada ugašen u februaru 2014. Naravno nije se desilo ništa što bi ugrozilo blok čejn, već su korisnici pokradeni. (kad su već dali drugome novčanik na čuvanje). Trenutno se može naći dosta servisa koji obavljaju trgovinu ili menjanje Bitkoin-a. (Potražite sami, ne bismo reklamirali nikoga)

Na Internetu postoji zaista puno lokacija na kojima možete upotrebiti BC kao sredstvo plaćanja,ali i mnogo stvari u realnom (off-line) životu se može platiti Bitkoinima. U Beogradu na primer ima nekoliko takvih mesta, u Novom Sadu takođe. U njima možete popiti kafu, ručati, i naravno platiti u ovoj kripto-valuti.

Zaključak

Kao što smo videli, BitCoin (u suštini) možemo nazvati: Lancom digitalnih potpisa, kojeg ne kontroliše banka, vlada, niti ijedna centralna finansijska institucija, već učesnici u mreži.

Bitcoin potpomaže finansijsku transparetnost i konkurentnost. Podstiče globalnu ekonomiju zasnovanu na pravilima koja su donešena koncezusom. Trgovinu roba i usluge širom sveta je moguće obaviti gotovo istovremeno, bez ili sa minimalnom provizijom.

Transakcije:

Transakcije su nepovratne po svom dizajnu. Niko vam ne može uzeti novac sa računa.
Transakcije koštaju jako malo, naročito u odnosu na druga sredstva plaćanja.


Treba napomenuti da Bitkoin protokol za ovih 5 godina burnog rada i medijske kampanje nikada niko nije uspeo da hakuje, promeni ili bilo kako izmeni blokove u lancu.

Osvrnućemo se na neke osnovne mitove vezane za Bitkoin.

Bitkoin je kao i svaki drugi digitalni novac – kao novac koji se izdaje u WorldOf Warcraft ili Linden dolari u Internet svetu Secondlife.

Sve ostale digitalne monete:
Izdaju se od centralih institucija te stoga mogu biti podložne izmenama u odnosu na to šta centralne vlasti žele.
Mogu biti uništene napadom na centar sistema (obrisani podaci o vlasništvu)
Mogu da se šampaju ili proizvode po proizvoljnoj volji centralnog finansijskog autoriteta.
Bitkoin ne rešava probleme koje mogu da reše (dekretni) fiat novac ili zlato:

Za razliku od zlata, Bitkoin je mnogo lakši za nošenje, skladištenje i plasiranje, lakši za ‘usitnjavanje’ (može se usitniti i poslati do 0.00000001 njegovog dela) kao i mnogo bezbedniji od krađe.
Za razliku od dekretnog novca Bitkoin ima konačnu količinu i nije podložan inflaciji. Takođe s obzirom da je decentralizovan, nije mu potrebna centralna finansijska institucija.


Bitkoini nemaju potporu iza sebe.

Kao što smo videli ranije kada neka valuta kao potporu ima zlato ili srebro, to znači da je moguće novac zameniti za tu potporu. BK se ne može zameniti nazad za procesorski rad. U tom smislu BK nema ništa za potporu vec je moneta za sebe. Baš kao što i zlato nema nikakvu potporu iza sebe.

Upravo zbog toga neko može da tvrdi da BC ne vrede jer nisu potpomognuti u zlatu ili nečem drugom. Međutim, kao što smo videli, ni ostali (fiat) novac u opticaju više nije potpomognut, već je samo registar obećanja o uzajamnom reciprocitetu. U tom smilsu BC više predstavlja vrednost za sebe (kao zlato) a njegovu vrednost određuje mreža njegovih korisnika u uzajamnom dogovoru. Ako bi ga svi napustili naravno da bi izgubio svaku vrednost… kao i svaka druga roba ili valuta.

Neko će reći da zbog svega ovoga Bitkoin ne može da ima esencijalnu vrednost. (vrednost koju nosi sam po sebi, intrističku vrednost) ni ovo nije baš u potpunosti tačno. Naime informacija o vlasništvu kao i poruka poslata celom finansijkom sistemu jako je vredna. Prevedeno u novac, npr u SAD-u za svaku potvrdu o vlasništvu ili obavljenu transakciju naplaćuje se cena od 0.5 do 10$. Imajući u vidu količinu transakcija i informacija poslatih i potvrđenih prilikom kreiranja jednog bloka u lancu to iznosi i do 5.000 $. Ako od toga oduzmemo cenu struje i pristupa Internetu, dolazi se do velike vrednosti. Ovo varira od zemlje do zemlje. Ali, možda je u ovom argumentu bolje da pogledamo globalno tržište Bitkoina i njegovu vrednost koja je trenutno po procenama svih svetskih institucija, preko 5 milijardi američkih dolara.

Bitkoin je nelegalan jer nije proglašen za sredstvo plaćanja ili “Legal Tender”. Slično kao u primeru sa školjkama i bankom Engleske, danas se može reci da centralne vlasti, npr. u USA ne podržavaju plaćanje u bitcoinim-a.

U martu 2013. Americka agencija za prikupljane i analizu finansijskih transakcija u borbi protiv pranja novca i terorizma “FinCEN”donela je novi set pravila koji važi za ‘Decentralizovane monete’ jasno ciljajući na Bitkoin. U tom setu pravila kaže se da medijatori, posrednici, berze i menjačnice ovakvih valuta podpadaju pod iste zakone o zabrani pranja novca kao i sve ostale centralizovane finansijke institucije i sistemi. Ali ne i vlasnici kripto-valuta. Vlasnici bitkoina ne spadaju u grupu ‘money bussineses’ te stoga ne podležu zakonima te finansijske institucije niti moraju da drže knjige poslovanja. Isto važi i za rudare Bitkoina, oni ne spadaju pod ‘emitere novce i vrednosti’ kao rudnici ili kovnice. Kao što smo videli, oni u stvari računaju matematički zadatak i snagom svojih procesora čuvaju sistem.

U Danskoj je regulativom Bitkoin izuzet od plaćanja poreza. U ostalim zemljama sve se ozbiljnije razmatra donošenje regulative u vezi kripto valuta.

Na kraju, kao što smo videli iz istorije, valutom se naziva bilo šta što može da ‘opravda’ vaš račun.

Bitkoin će dovesti do prestanka plaćanja poreza a sa time gubitka finansijskog sistema.

Iako je anonimnost zagarantovana za vas Bitkoin račun, u realnosti jako je teško ako ne i nemoguće, potrošiti novac anonimno. Radnja će od vas tražiti ime i prezime, verovatno adresu na koju mogu da vam isporuče robu. Sve se to lako evidentira kod organa poreske uprave te je stoga podložno plaćanju poreza. Na primer, transakcije u gotovom novcu koje obavljamo svaki dan, nose istu dozu anonimnosti: samo vi i kupac znate ko je dao novac. Ipak ako vi kupite najnoviji auto ili kuću, poreski organi će vas sigurno pitati odakle vam novac za to.

Bitkoin je zasnovan na nesigurnoj enkripciji.

Već smo spomenuli da je vrsta enkripcije SHA-256 koju koristi Bitkoin znanično patentirana i standardizovana za masovnu upotrebu. Ona se koristi i u svim sistemima bankovnih onlajn transakcija. Ako ne verujete ovoj enkripciji verovatno ne bi trebali ni da koristite plaćanje putem Internet ili šaljete novac van zemlje.

Realne opasnosti

Na kraju moramo se osvrnuti i na realne opasnosti koje mogu da priprete ovom sistemu.

Ukoliko napadač na mrežu uspe da sakupi više procesorske snage nego svi posteni igrači zajedno, mogao bi tu prednost iskoristi tako sto bi uspeo da ukrade nazad ono sto je uplatio, ili da uruši ceo sistem. Gledajući sa strane, napadaču bi bilo jednostavnije da dobija 51% svih izrudarenih novćića nego da uruši sistem koji mu donosi bogatstvo. Da dodamo još jednom, Blokčejn nikada do sad nije uspešno hakovan jer je za to potrbena procesorska snaga veća od zbirne snage procesora svih fer učesnika na mreži. (Trenutno procesorska snaga NOD’ova (učesnika u mreži) približna je snazi svih superkompjutera zajedno). No, to ipak ostaje kao opasnost za block-chain.
Razvoj kvantnog računarsta. Jedan možda još uvek daleki izazov ali ako zaista u skorije vreme kvantni računar postane realnost, algoritamske jednačine će biti lako izračunjive i to bi moglo da obesmisli haš funkcije. Ali treba samo zamisliti model javnih lančanih transakcija pod nekom vrstom enkripcije. Možda kvantne u tom trenutku. Model kojim upravljaju njegovi članovi zajedničkim koncenzusom. Uz apsolutnu privatnost.

Kakva je trenutna prihvaćenost Bitkoina na mreži? Nakon naglog buma vrednosti (izmedju ostalog i zbog špekulativnih poslova u menjačnicama), bitkoin se stabilizovao posle pada od 50 procenata (trenutno, nešto iznad 400$). Neke od najvećih tehnoloških kompanija na Internetu počele su da prihvataju Bitkoin kao sredstvo plaćanja. Dell-ov cloud servis npr, rado će primiti vašu narudžbinu putem Bitkoina, a od pre par dana PayPal, najveći online sistem plaćanja napravio je prve korake prema prihvatanju bitkoina kao valute za plaćanje digitalnih dobara. Mnogi univerziteti , prvenstveno u SAD i Kanadi (MIT, Columbia) uključuju se sve aktivnije ali i pojedinci, najnoviji album repera “50 Cents” možete takođe platiti u Bitkoinima. Moramo da spomenemo i poslednju Apple-ovu “misiju” da bankovne račune premesti u mobilne telefone. Uostalom i oni će koristiti kriptografska rešenja i moć mreže u zaštiti tih podataka i u transakcijama sa kreditnim kompanijama.

Snaga Bitkoin-a i drugih kripto-valuta leži u mogućnosti plaćanja mikrotransakcija u nerazvijenom svetu, kao sredstvo naplate “digitalnog rada” na Internetu. Kao šansu za fer sistem plaćanja, gde god da ste.

Da parafraziram jednog Bitkoin entuzijastu; “Bitkoin nije razvijan za šoping u tržnim centrima razvijenog sveta, već za sve drugo, bilo gde drugde”.

Sampion IIIb lige za 2016. godinu

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #73 on: December 25, 2017, 10:10:39 pm »
Ja sam hteo da napišem nešto na ovu temu, ali ova dva teksta su dovoljna za sada. Odgledao sam Ripple i Bitcoin tutorial i sada je stvar jasnija. Ono što mi nije jasno su "Support" i "Resistance". Ideja je jasna, ali veliki padovi i veliki skokovi nikako ne mogu da se objasne.
Kratka istorija:
2011: Bitcoin sa $0.3 ide na $32, a zatim pada na $2
2012-2013: Bitcoin sa $2 ide na $266, a zatim pada na $50
2013-2014: Bitcoin odlazi na $1242
2015: Bitcoin pada na $225
2017: Bitcoin odlazi na $19340
Nemam pojma na osnovu čega su se desile ovakve oscilacije.
Ovo me neodoljivo podseća na jednu gradsku "šemu": Dolazi poznanik kod poznanika i pita ga da mu pozajmi 100€, vratiće mu 150€ za nedelju dana. Poznanik mu pozajmi i ne traži kamatu. Nakon nedelju dana prvi ipak donosi kamatu i glavnicu, zahvaljuje se na pomoći jer je lepo zaradio. Nakon mesec dana ista priča, samo su u pitanju 1000€ i kamatao od 500€. Ovaj što trba da kešira se razmišlja, ali ipak pristaje. Nakon nedelju dana dobija 1500€. Nakon mesec dana ista priča, ovoga puta su cifre 10000€ i 5000€. Transkacija je dogovorena, ali jadnik više nije video svoje pare.
Apsolutno ne želim da se bavim špekulacijama i nemam apsolutni nikakvih pouzdanih činjenica da potvrdim svoju sumnju.
Inače, otvorio sam prvi web novčanik na BitGo stranici. Postupak otvaranja nije komplikovan. Unese se email adresa, lozinka, korisničko ime, dobije se verifikacioni mejl, verifikuje se adresa, a zatim se loguje na sajt. Potrebno je napraviti 2-way verifikaciju. Ko ima google authenticator za email, zna proceduru pravljenja. Ko nema, neka pročita kratko uputstvo. Nakon toga je kreiran BTC wallet i dobijena je BTC adresa na koju možete primati BTC.
Za kraj, ukoliko želite besplatan BTC, možete posetiti faucethub.io. Na njemu se nalazi spisak stranica koje dele manji broj Satošija uz igranje igara, kliktanje na reklame itd.
Menjačnice: cex.io i bittrex.com trenutno ne vrše registraciju novih članova. Zvanično objašnjenje je preopterećenost infrastrukture, što nije nemoguće. Otvorio sam nalog na bitstampu. Da bi ste mogli da pošaljete depozit na bilo koju menjačnicu, potrebno je da prvo dokažete da svoj identitet. Sve menjačnice zahtevaju sliku nekog vašeg dokumenta, na kome će se ime i prezime podudarati sa unetim imenom i prezimenom prilikom registracije. Pored toga, potreban je dokaz o prebivalištu u vidu izvoda iz banke, računa za internet itd. Sutra ću slikati vozačku dozvolu i uploadovati uz račun iz SBB-a, pa ću videti da li će proći verifikacija.
I pored svog nepoverenja, deponovaću minimalnu sumu i kupiti Ripple ili deo nekog drugog novčića, da vidim kako radi wallet.
« Last Edit: December 25, 2017, 10:14:21 pm by Sundjer Bob Kockalone »
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline mladenko

  • Veteran
  • ***
  • Posts: 2409
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #74 on: December 25, 2017, 10:21:44 pm »
Au mile .... TL; DR da budem iskren

Offline lordnex

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 7382
    • View Profile
    • www.sql-kefalo.net
Re: Bitcoin
« Reply #75 on: December 26, 2017, 01:10:22 am »

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #76 on: December 28, 2017, 09:17:07 am »
ne mogu sve da iscitavam, uglavnom moji ortaci se zaleteli za neku singapursku valutu, zaboravio sam ime, ali kao to ce da pokida uskoro. Zna neko vise?

Offline starr

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 21031
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #77 on: December 28, 2017, 06:39:54 pm »
Koliko znam do sada nijedna država nije izdala svoju kriptovalutu ali Venecuela je najavila nešto slično i ta njihova bi trebala da ima pokriće u nafti. Ne znam kako su to zamislili. :)

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #78 on: December 28, 2017, 06:52:18 pm »
Koliko znam do sada nijedna država nije izdala svoju kriptovalutu ali Venecuela je najavila nešto slično i ta njihova bi trebala da ima pokriće u nafti. Ne znam kako su to zamislili. :)
ripple, a vidim da se primaju i na iotu

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #79 on: December 29, 2017, 06:30:34 pm »
Pričao sam o Rippleu i njegovoj budućnosti. Ja ću uzeti par komada kada mi verifikuju nalog na nekoj menjačnici.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline mladenko

  • Veteran
  • ***
  • Posts: 2409
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #80 on: December 29, 2017, 07:09:22 pm »
Pričao sam o Rippleu i njegovoj budućnosti. Ja ću uzeti par komada kada mi verifikuju nalog na nekoj menjačnici.
e jesi me upalio nema sta... i ja cu da drmnem neki ripple uskoro dok je jos uvek par dolara komad. i tako sam krcao pare na vece gluposti.

I od sveg ovog tvog pisanja, par pitanja:
1. vidim da si otvorio nalog na BitGo. Kakavi utisci do sad?
2. Jel treba i nalog u menjacnici da bi prebacio pare na racun pa kupovao valute?
3. Kako je lako/komplikovano sve to? jel moze to da se skomata za par sati preko vikenda ?

ne planiram neko suludo bavljenje, samo da kupim nesto valute da sedi i ceka vrtoglavi rast...

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #81 on: December 29, 2017, 07:33:16 pm »
1. Nemam ni jedan novčić, pa ga još uvek nisam koristio.
2. Novčiće možeš da kupuješ i direktno od ljudi koji ih prodaju, ne mora preko menjačnice. Tada nema ni provizije. Ako hoćeš da kupuješ na menjačnici, onda mora nalog. Cex i Bittrex trenutno ne primaju nove članove. Čekam da mi Bitstamp, Kraken i Poloniex verifikuje nalog. UPOZORENJE ZA POLONIEX: Oni za razliku od ostalih traže da se ID slika web kamerom. Ja imam logitech c270 kameru, koja nije mogla da izoštri sliku. Hteo sam da otkažem proces, ali ispalo je da je slika poslata. Odmah sam kontaktirao support i poslao sliku slikanu mobilnim telefonom. Javiću šta sam napravio. Kraken ima problema sa verifikacijom zip/postal koda. Na njihovom sajtu preporučuju da se ostavi prazno polje ili upiše samo broj 1. Ni jedno ni drugo nije htelo da prođe. Ukucao sam zatim 244244 i forma je prošla. Odmah sam kontaktirao support i rekao da mi promene na 18105. Javljam šta je bilo.
3. Ništa nije komplikovano, sve ide na klik.
Nažalost ne poznajem nikoga ko već trguje i ko može da me uputi, pa sve radim samostalno. Valjda ću da uspem da kupim prvi novčić.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline ulero

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 3488
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #82 on: December 29, 2017, 09:59:58 pm »
Ode ripple na 1.9e. Ovih dana značajno skače. Šteta što ga zarotirah za drugu valutu :(

Sent from 7of9 using assimilated phone


Offline mr.green

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 6417
  • Scott Sterling: The Man, The Myth, The Legend!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #83 on: December 29, 2017, 10:57:44 pm »
Za par dana se vracam u Atlantu. Cim stignem kupujem ripple-a koliko budem mogao.
Ako propadne valuta ja necu, ali ako poludi kao Bitcoin - eto mene u Trampovom drustvu.  :D

Sampion IIIb lige za 2016. godinu

Offline mladenko

  • Veteran
  • ***
  • Posts: 2409
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #84 on: December 30, 2017, 02:22:50 am »
Za par dana se vracam u Atlantu. Cim stignem kupujem ripple-a koliko budem mogao.
Ako propadne valuta ja necu, ali ako poludi kao Bitcoin - eto mene u Trampovom drustvu.  :D
cek da vidim kako ces da odreagujes kad saznas da mora da das SSN kod registracije.... ne mere a da uncle Sam ne uzme deo..a ne...

ja se dvoumim dal da idem na ovo.. mada , ako jedan XRP skoci sa 2 na 1000, jebo ih ja,  neka uzima ko sta hoce....

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #85 on: December 30, 2017, 11:53:59 am »
Dozvolili su mi ponovno slikanje na poloniexu. Ovoga puta sam sve završio preko mobilnog telefona. Verifikovanje završeno u par minuta. Sada imam verifikovane naloge na cryptopia i poloneix menjačnicama. Na ovim menjačnicamam može da se vrši samo trgovina criptovalutama, nema mogućnsoti uplate pravog novca. Na krakenu sam prošao tier 1 proveru, čekam tier 2 verifikaciju. Na bitstampu još uvek čekam verifikaciju (kažu da može da potraje i do 2 nedelje). Bittrex i cex.io još uvek nisu dozvolili registraciju novih članova. 
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #86 on: December 30, 2017, 12:02:58 pm »
1. Nemam ni jedan novčić, pa ga još uvek nisam koristio.
2. Novčiće možeš da kupuješ i direktno od ljudi koji ih prodaju, ne mora preko menjačnice. Tada nema ni provizije. Ako hoćeš da kupuješ na menjačnici, onda mora nalog. Cex i Bittrex trenutno ne primaju nove članove. Čekam da mi Bitstamp, Kraken i Poloniex verifikuje nalog. UPOZORENJE ZA POLONIEX: Oni za razliku od ostalih traže da se ID slika web kamerom. Ja imam logitech c270 kameru, koja nije mogla da izoštri sliku. Hteo sam da otkažem proces, ali ispalo je da je slika poslata. Odmah sam kontaktirao support i poslao sliku slikanu mobilnim telefonom. Javiću šta sam napravio. Kraken ima problema sa verifikacijom zip/postal koda. Na njihovom sajtu preporučuju da se ostavi prazno polje ili upiše samo broj 1. Ni jedno ni drugo nije htelo da prođe. Ukucao sam zatim 244244 i forma je prošla. Odmah sam kontaktirao support i rekao da mi promene na 18105. Javljam šta je bilo.
3. Ništa nije komplikovano, sve ide na klik.
Nažalost ne poznajem nikoga ko već trguje i ko može da me uputi, pa sve radim samostalno. Valjda ću da uspem da kupim prvi novčić.

kapiram da mi treba neki wallet kada pazarim, koji ti preporucujes?

Offline mr.green

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 6417
  • Scott Sterling: The Man, The Myth, The Legend!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #87 on: December 30, 2017, 12:16:24 pm »
cek da vidim kako ces da odreagujes kad saznas da mora da das SSN kod registracije.... ne mere a da uncle Sam ne uzme deo..a ne...

ja se dvoumim dal da idem na ovo.. mada , ako jedan XRP skoci sa 2 na 1000, jebo ih ja,  neka uzima ko sta hoce....
Pa naravno da mora SSN. Kako si mislio da zaradis, a da ne platis porez?  ;)
Mada, zabrinuo si me, obzirom da kripto valute nemaju nikakvo pokrice, a traze ti SSN.
Jesi li probao sa TIN? Mozda moze tako?

Sampion IIIb lige za 2016. godinu

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #88 on: December 30, 2017, 12:29:35 pm »
kapiram da mi treba neki wallet kada pazarim, koji ti preporucujes?
Ja sam instalirao exodus, ali nemam nikakvih novčića da ga probam. Za sada nema podršku za Ripple, ali na sajtu piše da je u beta fazi, što znači da će ga biti ubrzo. Interfejs je jednostavan. Prvi tab prikazuje stanje u novčaniku po valutama, drugi je novčanik u koji se mogu primati parice (postoji link za blokchain proveru pa se odmah može videti status transakcije), teći je menjačnica, a četvrti bekap.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline mr.green

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 6417
  • Scott Sterling: The Man, The Myth, The Legend!
    • View Profile

Sampion IIIb lige za 2016. godinu

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #90 on: December 30, 2017, 02:18:03 pm »
jos nisam dosao do dela da mi traze sliku na Poloniex, jos uvek ga verifikuju posto onaj Kraken pada non-stop...

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #91 on: December 30, 2017, 07:48:36 pm »
http://www.bestbitcoinexchange.net/
Ove ima dosta opisanih menjačnica i utisaka o njima. Na Poloniexu bi trebalo da ti traže sliku kada klikneš na verifikaciju naloga.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline mladenko

  • Veteran
  • ***
  • Posts: 2409
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #92 on: December 30, 2017, 08:04:14 pm »
@mladenko

http://www.businessinsider.com/heres-how-to-keep-the-government-out-of-your-bitcoin-investments-2017-12
ovde samo kaze da treba da odmah kazes IRSu a ne da krijes... nema nista o tome kako da izbegnes....

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #93 on: December 31, 2017, 10:53:44 am »
Kraken mi je verifikovao nalog, ali nažalost nema opcije za prebacivanje novca sa kartice, već samo wire transfer. Otovrio sam nalog na localbitcoins. Tu postoji mogućnost povezivanja sa ljudima koji prodaju/kupuju novčiće u gradu u kome živite ili blizini. Nisam našao nikoga iz Niša. Ima beograđana i bugara. Fino mesto za ljude iz velikih gradova da bez provizije završe transakciju.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #94 on: December 31, 2017, 11:26:52 am »
mislim da je najbolja opcija kupiti bitcoin preko ecda i konvertovati u bilo sta drugo...

Offline mr.green

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 6417
  • Scott Sterling: The Man, The Myth, The Legend!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #95 on: December 31, 2017, 12:05:00 pm »
ovde samo kaze da treba da odmah kazes IRSu a ne da krijes... nema nista o tome kako da izbegnes....
Ma to sam i hteo da ti kazem, ali nisam nista napisao ibg.
Ne znam da li sam radis takse ili ti rade H&R Block ili vec neko treci, ali uglavnom treba naci nekoga ko bi znao kako da prijavi kripto valute kroz zaradu. Ja recimo ne znam kako bi prijavio Bitcoin za takse.
Mislim, tu ne postoje nikakvi deductions, jednostavno mora da se plati porez na njih, a ne znam kako se to radi. Zato cu sacekati da prodje 17. april naredne godine, pa cu onda krenuti sa ozbiljnom kupovinom.
Ali mi nemamo neke bolesne cifre kod sebe, pa nas IRS nece odrati ni ove, a ni naredne godine. Vise bi trebali da se spremamo za godine koje dolaze, ako budemo kupovali vise i ako vrednost bude rasla.
A ja verujem da su kriptovalute buducnost ekonomije.

Sampion IIIb lige za 2016. godinu

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #96 on: December 31, 2017, 12:35:58 pm »
mislim da je najbolja opcija kupiti bitcoin preko ecda i konvertovati u bilo sta drugo...
Skroz sam zaboravio na ovu menjačnicu :palm: . Hteo sam još pre par dana da se registrujem i zaboravio. Ustvari, činimi se da su imali neke velike provizije kada sam gledao poslednji puta, ali sada su oko 5%-6%. Kupiću nešto posle praznika, jer mi se čini da ne rade vikendom i praznicima. Tri dana u kripto svetu je preveliko vreme.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #97 on: December 31, 2017, 12:40:12 pm »
Skroz sam zaboravio na ovu menjačnicu :palm: . Hteo sam još pre par dana da se registrujem i zaboravio. Ustvari, činimi se da su imali neke velike provizije kada sam gledao poslednji puta, ali sada su oko 5%-6%. Kupiću nešto posle praznika, jer mi se čini da ne rade vikendom i praznicima. Tri dana u kripto svetu je preveliko vreme.
pa sinoc sam razmisljao, deluje kao najbolja opcija, da se ne jebem sa ovim verifikacijama...

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #98 on: December 31, 2017, 12:53:21 pm »
Pametno. Dve glave razmišljaju bolje nego jedna. Uzeću verovatno LTC jer je za njega najmanji limit za kupovinu. Prebaciću ga ne exodus, da vidim kao sve ide i završim kreiranje računa. Zatim ide neka količina na poloniex i/ili cryptopiu, da vidim kako tamo funkcionišu stvari. I dalje želim da uzmem samo ripple i držim ga u šteku kao dugoročnu investiciju. Otvoriću verovatno wallet na rippexu i držati ga tamo dok exodus ne napravi podršku za njega. Ukoliko sve pođe kako treba i odlučim da kupim ripple za par stotina €/$, nabaviću Ledger Nano S i čuvaću ga tamo.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #99 on: December 31, 2017, 01:03:17 pm »
Pametno. Dve glave razmišljaju bolje nego jedna. Uzeću verovatno LTC jer je za njega najmanji limit za kupovinu. Prebaciću ga ne exodus, da vidim kao sve ide i završim kreiranje računa. Zatim ide neka količina na poloniex i/ili cryptopiu, da vidim kako tamo funkcionišu stvari. I dalje želim da uzmem samo ripple i držim ga u šteku kao dugoročnu investiciju. Otvoriću verovatno wallet na rippexu i držati ga tamo dok exodus ne napravi podršku za njega. Ukoliko sve pođe kako treba i odlučim da kupim ripple za par stotina €/$, nabaviću Ledger Nano S i čuvaću ga tamo.
i ja tako nesto gledam, smo mozda vec 3.1. Najavili su pad ripplea za praznike, nije ti los https://www.binance.com/, ima gomila valuta, i dobio sam deset nekih jedinica kada  sam napravio account... Soryy, dobio sam nku valutu na coinpaymentsu
« Last Edit: December 31, 2017, 01:06:33 pm by chkode »

Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #100 on: December 31, 2017, 01:26:07 pm »
Registrovao i verifikovao se na binance sajtu. Čuo sam da su dobri. Gde bude najbolja cena, tamo ću konvertovati.
Na coinpayments nisam do sada naleteo. Registrovao se. Novčanika nikada odsta, mada nisam dobio nikakve novčiće.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline ulero

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 3488
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #101 on: December 31, 2017, 02:40:35 pm »
Ima i opcija da na jednoj menjačnici, neka bude Bittrex, uradite depozit u BTC. Dobijete kod za transakciju. Na drugoj menjačnici recimo Binance, uradite uplatu keša sa kartice. Kupite BTC, i uradite odatle withdrawal sa kodom sa prve menjačnice. Tako BTCom možete da uđete na Bittrex. Naravno, na ovo ide neka provizija, ali bi otprilike tako išao sistem. Nabosti samo neku međukriptovalutu koja ima najmanju proviziju. Ovo mi je drugar potvrdio da fercera.
Navedene menjačnice/berze sam samo naveo za primer, da ne bude zabune, ne znam da li tačno te dve primaju takve uplate.

Sent from 7of9 using assimilated phone


Offline Sundjer Bob Kockalone

  • HOF
  • *****
  • Posts: 15000
  • Jedni čovek kome ljudi veruju!
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #102 on: December 31, 2017, 03:18:44 pm »
Tako je ulero, to je i neka moje ideja.
Do kada ćemo morati da peremo ruke, zna li se šta?
Amerika, za razliku od Srbije, nema dovojan broj testova na korona virus.

Offline chkode

  • Probowl
  • ****
  • Posts: 3003
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #103 on: January 03, 2018, 12:15:23 am »
uzeo prvu kolicinu Ripplea, da se castim za NG...

Offline ulero

  • Global Moderator
  • *****
  • Posts: 3488
    • View Profile
Re: Bitcoin
« Reply #104 on: January 03, 2018, 10:28:14 am »
Upadoh i ja na Binance sa nekih 300$. Uradio transfer para kao što rekoh u prethodnom postu. Kupio Cardano (ADA), Tron (TRX), Stellar (XLM) i neki Status (SNT). Pratim još par valuta.
Btw. ako neko planira na Binance duđe, imam referral kod, pa bih bio zahvalan da se iskoristi :)

Sent from 7of9 using assimilated phone
« Last Edit: January 03, 2018, 10:31:23 am by ulero »